Close
Skip to content

Usporedba različitih metoda praćenja vodnoga stresa kod soje (Glycine max (L.) Merr.)

Stela Rotim, Monika Marković, Marija Spišić, Nina Cvenić, Maja Matoša Kočar, Tihana Marček, Josip Spišić

https://doi.org/10.18047/poljo.32.1.1 (izvorni znanstveni rad)
Poljoprivreda 32, br. 1 (2026.): 3-10
PUNI TEKST

Sažetak

Istraživanje je provedeno u zaštićenome prostoru na Poljoprivrednome institutu Osijek 2022. godine. Cilj istraživanja bio je procijeniti i usporediti različite metode za otkrivanje deficita vode u tlu i odgovora biljaka na vodni stres kod soje (Glycine max (L.) Merr.). Proučavane su različite metode za praćenje vodnoga stresa kod soje, uključujući senzore za mjerenje sadržaja vode u tlu, fiziološke pokazatelje, statističke modele i strojno učenje. Dva tretmana navodnjavanja uključivala su optimalan sadržaj vode u tlu (kontrolni tretman, n1, 100 % retencijskoga kapaciteta tla za vodu, Rkv) i vodni stres (n2, 50 % Rkv) primijenjen u fazama cvatnje (f1) i nalijevanja zrna (f2). TDR300 i AT senzori imali su najbržu reakciju na promjene sadržaja vode u tlu (% vol.), što ukazuje na visoku osjetljivost na rani deficit vode. Među fiziološkim pokazateljima, LRCC i RC/CS bili su najosjetljiviji tijekom cvatnje, dok su PIABS i PITOTAL pokazali najveću osjetljivost tijekom nalijevanja zrna. Model kNN pokazao je najbolje performanse, s visokom točnošću klasifikacije (CA = 0,921) i AUC-a (0,976). Rezultati naglašavaju važnost odabira specifičnih pokazatelja za detekciju vodnoga stresa i pružaju osnovu za razvoj budućih integrativnih okvira praćenja u proizvodnji soje.

Dopisni autor:
Stela Rotim, Srednja škola Ilok, Matije Gupca 168, 32236 Ilok, Hrvatska, srotim2@gmail.com