Radovi u pravilu sadrže sljedeće dijelove:

NASLOV: treba biti što kraći, informativan, pisan velikim tiskanim, podebljanim slovima, font 12 pt. Ispod naslova dolaze prezime autora i inicijal imena bez akademske titule. Iza prezimena i inicijala imena autora označiti eksponentom ukoliko autori nisu iz iste ustanove (podebljanim slovima u kurzivu font 11 pt).

SAŽETAK: treba biti napisan u informativnom obliku tako da može biti samostalno objavljen. U sažetku treba navesti glavni cilj istraživanja, ukratko opisati korištene materijale i metode rada te dobivene rezultate i kratak zaključak. Maksimalna dužina sažetka je 200 riječi. Također se preporučuje navesti do 6 ključnih riječi važnih zbog uključivanja u informacijske sustave Sažetak i ključne riječi trebaju biti pisani podebljanim slovima u kurzivu (font 10 pt).

UVOD: kratak uvod u problematiku istraživanja s osvrtom na dosadašnja saznanja i do sada objavljenu literaturu. Na kraju izložiti ciljeve istraživanja i pitanja na koja se provedenim istraživanjima želi odgovoriti.

MATERIJAL I METODE: trebaju biti napisani detaljno, tako da opisani pokusi mogu biti lako ponovljivi. Nove ili modificirane metode treba detaljno opisati, dok je za standardne metode dovoljno navesti literaturni izvor.

REZULTATI I RASPRAVA: Rezultate istraživanja treba prikazati grafički ili tablično uz rezultate statističkih analiza na temelju kojih se prihvaća ili odbacuje postavljena hipoteza. Dobivene rezultate usporediti s rezultatima drugih autora te dati objektivan komentar. Također, treba voditi računa da se isti podaci ne ponavljaju u tablicama, grafikonima te ponovno u tekstu.

ZAKLJUČAK: predstavlja sintezu istraživanja i rezultata te daje odgovor na postavljena pitanja.

LITERATURA: piše se abecednim redom s rednim brojem ispred prvog autora. Koristiti APA stil (American Psychological Association) navođenja reference i ako je moguće navesti DOI broj.

Znanstveni rad:

Beukert, U., Pfeiffer, N., Ebmeyer, E., Hinterberger, V., Lueck, S., Serfling, A., … & Reif, J. C. (2021). Efficiency of a Seedling Phenotyping Strategy to Support European Wheat Breeding Focusing on Leaf Rust Resistance. Biology, 10(7), 628. DOI: 10.3390/biology10070628.
Ali, S., Shah, S., & Arif, M. (2021). Agronomic biofortification with zinc and iron for the improvement of wheat phenology and yield. Sarhad Journal of Agriculture, 37(3), 901-914. DOI:10.17582/journal.sja/2021/37.3.901.914.

Knjiga:

Gupta, O. P., Pandey, V., Narwal, S., Sharma, P., Ram, S., & Singh, G. P. (Eds.). (2020). Wheat and Barley Grain Biofortification. Woodhead Publishing.

Poglavlje u knjizi:

Kaur, T., Rana, K. L., Kour, D., Sheikh, I., Yadav, N., Kumar, V., … & Saxena, A. K. (2020). Microbe-mediated biofortification for micronutrients: present status and future challenges. In New and Future Developments in Microbial Biotechnology and Bioengineering (pp. 1-17). Elsevier.

Zadnju verziju rada, ispravljenu prema primjedbama recenzenata, treba poslati Uredništvu e-mailom na adresu poljoprivreda@fazos.hr.