Proizvodnja pšenice suočava se s nekoliko izazova, uključujući klimatske promjene, skupe ulazne troškove proizvodnje, rastuću potražnju na tržištu i zagađenje okoliša, što zahtijeva alternativna rješenja. Ovo istraživanje imalo je za cilj analizirati utjecaj primjene antifugalne kemijske zaštite i biostimulatora na ozimu pšenicu. Poljski pokus postavljen je tijekom vegetacijske sezone 2022./2023. prema RCBD-u u četiri ponavljanja na površini Poljoprivrednoga instituta Osijek. Ukupno su primijenjena tri tretmana (kontrola, antifugalna kemijska zaštita i antifugalna kemijska zaštita + biostimulator) i šest sorata pšenice podrijetlom iz Hrvatske (Žitarka, Golubica i Felix) i Poljske (Venecja, Plejada i Opoka), a ukupno je analizirano 16 svojstava. Također, praćeni su podatci o temperaturama i oborinama tijekom vegetacijske sezone. Prema analizi varijance, sorte su bile značajne za 14 svojstava, tretman za 6 svojstava, a interakcija za svih 16 svojstava. Općenito, prosječan prinos pšenice bio je nizak (4,60 t ha-1), ali je kvaliteta, u kontekstu sadržaja bjelančevina, bila prilično visoka (14,8%). Biostimulator je pozitivno djelovao na prinos, broj zrna po klasu, hektolitarsku masu i omjer vlažnoga glutena/ bjelančevina. Sorte podrijetlom iz Poljske pokazale su nešto veće vrijednosti agromorfoloških svojstava, dok su sorte iz Hrvatske pokazale nešto veće vrijednosti kvalitete zrna.