Uzgajivači goveda i potrošači hrane koja potječe iz govedarstva u Hrvatskoj i susjednim zemljama nisu upoznati sa značenjem pojma grass-fed goveda. Cilj je rada prikazati koje koristi za okoliš i krajnjega konzumenta može donijeti grass-fed način uzgoja goveda, kao i koja se ograničenja mogu očekivati zbog manje proizvodnosti grass-fed goveda po grlu i po jedinici proizvodnoga zemljišta. Predstavljeni pregled literature pokazao je da grass-fed način hranidbe goveda daje prehrambene proizvode s većim zdravstvenim koristima za potrošača, ima potencijal oporavljanja bioraznolikosti u agroekosustavu, uzrokuje manje zagađenje okoliša zbog manje emisije pesticida, poboljšava dobrobit životinja i ljepotu poljoprivrednoga krajolika, smanjuje troškove proizvodnje, troši manje fosilnih goriva po hektaru korištenoga poljoprivrednog zemljišta, što je poželjno sa stajališta klimatskih politika, i ima potencijal smanjiti ovisnost farmera o fosilnim gorivima. Potrošači u razvijenim ekonomijama cijene grass-fed proizvode i spremni su za njih platiti premijsku cijenu. Zajedno s podatcima o proizvodnosti grla, projicirana konzumacija suhe tvari krmiva upućuje na slabiju konverziju suhe tvari krmiva u mlijeko (1.433 vs. 0.756) i prirast tjelesne mase (12.168 vs. 7.526) kod grass-fed goveda u odnosu na goveda hranjena TMRom, što implicira da bi grass-fed govedarstvo trebalo aktivaciju veće površine zemljišnih resursa za jedinicu govedarskih proizvoda. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ispitala produktivnost grass-fed goveda (po grlu i po hektaru) u hrvatskim uvjetima, kao i da bi se istražila produktivnost hrvatskih travnjačkih resursa.