Ekonomski model i održivost agroekosustava za soju
Boris Ravnjak, Ljubica Ranogajec, Brigita Popović, Monika Tkalec-Kojić, Tomislav Vinković, Miro Stošić
https://doi.org/10.18047/poljo.31.2.8 (izvorni znanstveni članak)
PUNI TEKST
Sažetak
Terensko istraživanje na soji provedeno je u Hrvatskoj s ciljem procjene utjecaja sustava obrade tla (TS) na odabrane ekonomske pokazatelje: bruto maržu (GM), stopu profitabilnosti (ROP), ekonomičnost (E) i produktivnost (P), kao i izrade regresijskoga modela za planiranje proizvodnje. Ispitivani sustavi obrade tla obuhvaćali su sljedeće: CT – oranje (dubina 30 cm), DT – tanjuranje (dubina 8 – 12 cm), LT – rahljenje tla (dubina 35 cm) te obradu bez oranja (NT). Korišten je slučajni blok-dizajn (RCBD) s četiri ponavljanja. Parcele za TS bile su 540 m². Ekonomski pokazatelji izračunani su na temelju utvrđenih ekonomskih formula i standardnih kriterija vrjednovanja. Za statističku analizu korišten je SAS, verzija 9.3 i Microsoft Excel 2016. GM bila je u sljedećem rasponu: NT (+12,9 %) > DT (+7,1 %) > LT (-15,4 %), sa značajnim razlikama u odnosu na CT (278,60 € ha⁻¹). ROP kod LT‐a bila je niža (-14,5 %), a kod NT‐a viša (+21,4 %) u odnosu na CT. Za proizvodnju jedne tone soje u NT‐u bilo je potrebno 1,75 radnih sati, što je značajno manje u usporedbi s ostalim TS‐om. Rezultati, uključujući regresijski model, ukazuju na razlike u ekonomskoj učinkovitosti između TS‐a, s izraženim razlikama u troškovima, profitabilnosti i radnoj učinkovitosti, pružajući time korisne smjernice za održivu i ekonomski optimiziranu proizvodnju soje.
Dopisni autor:
Brigita Popović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska, brigita.popovic@fazos.hr


