Cilj ovoga istraživanja bio je biološkim testom i uobičajenim fizikalno-kemijskim ana-lizama utvrditi pogodnost komposta i vermikomposta za upotrebu kao komponenata supstrata za uzgoj presadnica četiriju različitih biljnih vrsta (kres salata — Lapidium sativum L., krastavac — Cucumis sativus L., ječam — Hordeum vulgare L. i pšenoraž — xTriticosecale Wittmack). Dodatni cilj bio je utvrditi hoće li se dodatkom različitih koncentracija amonijskoga dušika (400 i 600 mg/L NH4-N) postići fitostimulativni ili fitotoksični učinak na istraživane testne biljke. Osnovna hipoteza bila je da postoji razlika u pogodnosti uzgoja različitih presadnica na kompostu, vermikompostu i njihovim smjesama s komercijalnim supstratom te da postoji razlika u pogodnosti testnih biljaka za evaluaciju kvalitete komposta. Istraživani kompost i vermikompost proizvedeni su iz biljnih ostataka nakon održavanja i uređivanja zelenih javnih povr-šina. Analizirani kompost i vermikompost su stabilna i zrela organska gnojiva s povi-šenim pH vrijednostima i specifičnom gustoćom. Snižavanje pH vrijednosti i nasipne gustoće može se postići miješanjem s kiselim tresetnim supstratom. Utvrđene su značajne razlike između testnih biljaka, pri čemu je ječam bio dominantan u pogledu visine i nadzemne mase, a krastavac je imao nešto duži korijen. S druge strane, kres salata bila je značajno inferiorna glede navedenih svojstava. Istraživani kompost i vermikompost mogu uspješno poslužiti kao komponenta za smjesu s komercijal-nim supstratom u omjeru 1:1, to jest kao zamjena 50 % komercijalnoga supstrata.
Zalijevanje presadnica otopinama amonijskoga dušika (otopine amonijeva karbona-ta) povećalo je nadzemnu masu i visinu ječma i pšenoraži, a učinak na masu i visinu krastavca i kres salate nije bio konzistentan. Suprotan je učinak na duljinu korijena, uz redukciju korijena krastavca i pšenoraži, a bez značajnoga učinka na korijen ječma i kres salate. U biološkim testovima trebalo bi se koristiti ječmom i kres sala-tom, a u nekim slučajevima i krastavcem, dok se nije potrebno koristiti pšenoražju ako se koristimo ječmom kao testnom biljkom. Ječam je najpogodnija testna biljka za utvrđivanje pozitivnoga učinka otopine amonijaka, a krastavac je najpogodniji za testiranje niskih (nedovoljnih) količina amonijskoga oblika dušika. Kres salata najpogodnija je biljna vrsta za utvrđivanje fitotoksičnosti supstrata.