Ova studija pruža sveobuhvatnu procjenu prostorno-vremenske dinamike sadržaja SOC-a, gustoće SOC-a,pH vrijednosti tla i bruto primarne produktivnosti (GPP) diljem poljoprivrednoga krajolika Hrvatske tijekom razdoblja od 22 godine (2000. – 2022.). Koristeći javno dostupne geoprostorne skupove podataka s platformi OpenLandMap i EcoDataCube, analizirali smo trendove vremenskih serija u 21 administrativnoj županiji. Metodologija je integrirala petogodišnje blok-predikcije svojstava tla s godišnjim kompozitima vegetacijskih indeksa, specifično GPP-a i normaliziranoga diferencijalnog indeksa obrade tla (NDTI). Trendovi su kvantificirani linearnom regresijom na prostorno agregiranim srednjim vrijednostima na razini županija. Analize na nacionalnoj razini ukazale su na snažnu pozitivnu korelaciju (r = 0,91) između prosječnoga GPP-a i SOC-a u petogodišnjim intervalima. Međutim, pojavila se jasna regionalna divergencija: neke od regija s intenzivnom kontinentalnom poljoprivredom doživjele su značajno iscrpljivanje SOC-a (npr. međimurska: nagib = -0,0223 g/kg, R2 = 0,79), dok su mediteranska područja pokazala znatnu akumulaciju ugljika (npr. splitsko-dalmatinska: nagib = +0,0431 g/kg, R2 = 0,98). Unatoč tim kontrastima, na razini cijele zemlje uočen je univerzalan trend „ozelenjivanja“ (povećanje GPP-a). Razdvajanje (decoupling) rastuće produktivnosti biomase od opadajućega ugljika u tlu u sjevernoj Hrvatskoj sugerira da intenzivna obrada tla i uklanjanje biomase nadmašuju unos ugljika. Nasuprot tome, na jugu vjerojatno odražavaju trajne sustave i napuštanje zemljišta, što pokazuje korisnost promatranja Zemlje (earth observation) za ciljano upravljanje tlom.