Utjecaj modifikacije hranjivog medija na morfološke parametre pri mikropropagaciji maline (Rubus idaeus L.) u tekućem i polučvrstom mediju
Dejan Bošnjak, Monika Marković, Dejan Agić, Tomislav Vinković, Monika Tkalec Kojić, Boris Ravnjak, Aleksandar Stanisavljević
https://doi.org/10.18047/poljo.27.1.3 (izvorni znanstveni rad)
PUNI TEKST
Sažetak
Globalni interes za funkcionalnim voćem u rasadničarskom sektoru nameće permanentnu potrebu usavršavanja tehnologije kulture tkiva. Suvremeni imerzni sustav bioreaktora trenutno predstavlja validno rješenje za mikropropagaciju brojnih kultura. Pri Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS, Hrvatska) provedeno je istraživanje s ciljem usavršavanja protokola za mikropropagaciju maline (Rubus idaeus L.) kultivar HimboTop®. Tretmani su uključivali modifikacije hranjivog medija Murashige i Skoog te Driver i Kuniyuki (DKW – standard; DKWm – supstitucija FeEDTA sa FeEDDHA; MSm – modifikacija makro elemenata 3 x CaCl2, MgSO4 i KH2PO4 + FeEDDHA), različitih obzirom na agregatno stanje (polučvrsti i tekući SETISTM). Nakon 15 dana (SETISTM) i 30 dana (polučvrsti medij) kultivacije izvršena je analiza morfoloških parametara te evaluacija uspješnosti multiplikacije. Na svim tretmanima (DKW, DKWm, MSm) promatrani parametri (dužina izdanka, broj izdanaka, broj listova, širina lista, dužina lista) bili su značajno bolji u interakciji sa tekućim medijem. Usporedbom modela, tekući medij (SETISTM) rezultirao je značajno većom multiplikacijom (4,02) eksplantata u odnosu na polučvrsti medij (2,74). Najbolja kvaliteta reprodukcije, uključujući bolji vigor biljke uz smanjenu vitrifikaciju, postignuta je na MSm mediju u SETISTM. Optimizacija koncentracije pojedinih mezokomponenti makro elemenata i njihovih kemijskih oblika može doprinijeti poboljšanom usvajanju istih te posljedično prevladavanju stresa uslijed transplantacije eksplantata. Odabirom suvremenih tehničkih rješenja (TIS bioreaktori – SETISTM) i kontinuiranim usavršavanjem protokola moguće je dobiti realno održive modele pogodne za masovnu klonsku reprodukciju.
Dopisni autor:
Dejan Bošnjak, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska, dbosnjak@fazos.hr