Usijavanje poljoprivrednih kultura između redova drveća (konsocijacija) već se pokazalo kao izvrsna alternativa konvencionalnoj poljoprivredi u smislu održivosti proizvodnje hrane i adaptacije na klimatske promjene. Međutim, bliske interakcije između biljnih vrsta u takvim sustavima ponekad rezultiraju štetnim alelopatskim učincima. Ovim radom istražena je mogućnost usijavanja ječma i kukuruza u voćnjake oraha iz aspekta toksičnosti orahova lista. Lišće oraha starih 15 i 30 godina korišteno je za pripremu vodenih ekstrakata iz svježe otpalog lišća te smjese tla i razgrađenoga orahova lišća. Sjeme ječma i kukuruza naklijavano je metodom između filter-papira natopljenih priprmljenim ekstraktima. Vodeni ekstrakti svježeg lišća smanjili su klijavost ječma, a značajno su inhibirali rast klijanaca i ječma i kukuruza. Ekstrakt sježeg lišća starijega oraha imao je najznačajnije toksično djelovanje, a hipokotili klijanaca obiju vrsta bili su osjetljiviji nego njihovo korijenje. Uočena je značajna korelacija između pH ekstrakta i duljine klijanaca, što ukazuje na oštećenje korijena vodikom, a posljedično je utjecalo na ukupni rast klijanaca. Vodeni ekstrakti smjese tla i razgrađenog orahova lišća imali su promotivni učinak na klijanje i rast klijanaca ječma i kukuruza, što pokazuje kako bi pravilno gospodarenje otpalim lišćem oraha moglo poboljšati uspješnost konsocijacijskih sustava oraha i ratarskih kultura.