Close
Skip to content

Primjena biopreparata kao alternativa kemijskim fungicidima u zaštiti pšenice

Suzana Kristek, Jurica Jović,  Marina  Martinović, Josipa Jantoš, Brigita  Popović,  Zdenko Lončarić  

https://doi.org/10.18047/poljo.29.2.4 (izvorni znanstveni rad)
PUNI TEKST

Sažetak

Dvogodišnji pokusi provedeni su na dvama različitim tipovima tla tijekom 2019./20. i  2021./22.  godine. Istraživan je utjecaj  mikrobioloških pripravaka  Mycor-FAZOS, Vitality-FAZOS i Super Green-FAZOS na prinos i elemente kvalitete  pšenice sorte Maja (Agrigenetics). Pokus je postavljen prema split-block shemi u četirima ponav- ljanjima na dvama  tipovima  tla, na svakome  u  12 različitih  varijanata. Površina osnovne parcele iznosila je 40 m2, dok je obračunska parcela iznosila 24 m2. Elementi istraživanja bili su sljedeći: A (tip tla) – A1 – humoglej, A2 – eutrično smeđe tlo; B (tretman sjemena) – B1 – kontrola, B2 – sjeme tretirano biopreparatom; C (zaštita protiv bolesti) – C1 – kontrola, C2 – tretman kemijskim fungicidima, C3 – tretman biopreparatima. Elementi istraživanja bili su prinos zrna (t/ha), sadržaj bjelančevina u zrnu (%), masa 1000 zrna (g), hektolitarska masa (kg) i visina biljke (cm). Najviši prosječni prinos zrna ostvarila je varijanta B2C3, gdje je prinos bio za 17,42 % viši od prinosa dobivenoga varijantom B1C2. Kod sadržaja bjelančevina razlika između navedenih varijanti iznosila je 4,24 %, kod mase 1000 zrna 6,36 %, kod hektolitarske mase 6,35 %, te kod visine biljke 6,87 %. Možemo zaključiti da je tretman sjemena biopreparatom Mycor-FAZOS ubrzao razvoj korijena, te su biljke bile zdravije, više i robusnije, ali i ujednačenoga porasta i tamnije od varijana netretiranoga sjemena (povećan  indeks  fotosinteze). Zaštita  obavljena  biopreparatima  Vitality-FAZOS i Super Green-FAZOS (mikroorganizmi koji imaju izrazito fungicidno djelovanje,  ali i sintetiziraju hormone rasta) osigurala je da pšenica ostane zdrava, uz postizanje većega prinosa sjemena i dobivanje bolje kvalitete istraživanih parametara.

Dopisni autor:
Suzana Kristek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska, skristek@fazos.hr