Nutritivna kvaliteta kukuruzne silaže na mliječnim farmama u Republici Hrvatskoj
Matija Domaćinović, Ivana Prakatur, Ivica Vranić, Marija Špehar, Zdenko Ivkić, Dragan Solić
https://doi.org/10.18047/poljo.28.1.9 (izvorni znanstveni rad)
PUNI TEKST
Sažetak
Za potrebe vrjednovanja kvalitete kukuruzne silaže, u ovome je istraživanju analizirano 270 uzoraka na mliječnim farmama u dvanaest (12) županija. Pripremljeni uzorci analizirani su uz pomoć FT-NIR uređaju uz primjenu spektrometra AgriQuant-B1 (Model: QIA 1020), kojim su analizirane vrijednosti devet (9) nutritivnih, dva (2) pokazatelja fermentacije buraga te tri (3) pokazatelja fermentacije silaže kukuruza. Jedan fizički pokazatelj, distribucija veličine čestica silaže, određen je prosijavanjem preko sustava triju sita (Penn State Separator). Prosječne vrijednosti većine praćenih nutritivnih pokazatelja bile su zadovoljavajuće: suha tvar (ST) = 349 g kg-1, sir. protein = 65 g kg-1ST, sir. pepeo = 38 g kg-1ST, sir. vlakna = 180 g kg-1 ST, kisela deterdžentska vlakna (KDV) = 210 g kg-1ST, neutralna deterdžentska vlakna (NDV) = 387 g kg-1ST, kiseli deterdžentski lignin (KDL) = 17 g kg-1ST, škrob = 336 g kg-1ST, neto energija mlijeka = 6,76 MJ g kg-1ST. Značajnija odstupanja u Max. i Min. utvrđena su za vrijednosti ST (156 nesukladnih uzoraka), za sirovi protein utvrđen je čak 231 nesukladan uzorak, za kisela deterdžentska vlakna 90, a za škrob 233 uzorka. Pokazatelji fermentacije buraga kao prosječna probavljiva organska tvar (pOT) iznosila je = 75,6 %, a probavljiva neutralna deterdžentska vlakna (pNDV) = 52,8 %. Prosječna pH vrijednost je bila poželjnih 3,85, uz prosječnu koncentraciju mliječne (54,9 g kg-1ST) i octene (21,1 g kg-1ST) kiseline. Prosječne vrijednosti distribucije veličine čestica silaža, mjerene četirima frakcijama rezultirale su sljedećim vrijednostima: sito 1–5,7 %; sito 2–55,7 %; sito 3–26,1 % i posuda na dnu–12,6 %. Najjača pozitivna korelativna povezanost utvrđena je između sirovih vlakana u odnosu na KDV (r = 0,870), NDV (r = 0,959) i KDL (r = 0,790) te između NDV-a i KDV-a (r = 0,845). Korelativna povezanost negativnoga predznaka bila je najjača između KDL-a i pOT-a (r = -0,844), škroba u odnosu na sir. vlakna (r = -0,835) i NDV (r = -0,809), te pH i mliječne kiseline (r = -0,804). Navedene korelativne veze između pokazatelja bile su i statistički visoko značajne (p < 0,001).
Dopisni autor:
Matija Domaćinović, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska, mdomac@fazos.hr