Close
Skip to content

Mogućnosti razvoja poduzetništva u ekološkoj poljoprivredi Vukovarsko-srijemske županije

Jadranka Deže, Ljubica Ranogajec, Ružica Lončarić, Majda Rabik

https://doi.org/10.18047/poljo.22.2.10 (preliminarna komunikacija)
PUNI TEKST

Sažetak

Ekološka je poljoprivreda sustav gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji. Poduzetništvo ima funkciju pokretanja proizvodnje i poslovnih aktivnosti te cilj stvarati nove proizvode i njihove dodane vrijednosti. Ono je sastavni dio faktora za proizvodnju te temelj za gospodarski i ekonomski razvoj. Poduzetništvo u poljoprivredi doprinosi prehrani stanovništva, proizvodnji sirovina i povezanosti s uslugama te predstavlja generator razvitka cjelokupnoga gospodarstva. Cilj je istraživanja utvrditi stanje i razvojne perspektive poduzetništva u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji Vukovarsko-srijemske županije. Pri izradi rada korištena je znanstvena literatura i odgovarajući internetski izvori te statistički podaci Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije. Prema rezultatima istraživanja, ekološka poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj kontinuirano raste te je u 2015. godini evidentirano 3.061 ekoloških proizvođača, koji proizvode na ukupno 75.882 hektara poljoprivrednoga zemljišta. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je 1.944 hektara poljoprivrednih površina, što iznosi 2,56% ukupne površine pod ekološkom poljoprivredom u Republici Hrvatskoj, sa 63 ekološka proizvođača. Poduzetnici bi trebali povećati proizvodne kapacitete i proizvodnju kako bi postigli veću cjenovnu konkurentnost na tržištu, ali i više se orijentirati na preradu ekoloških proizvoda, čime bi mogli ostvariti veće prodajne cijene u odnosu na primarne proizvode. U promoviranju i unapređenju poduzetništva u ekološkoj poljoprivredi prepoznat je CEPOR Vukovar, a perspektive u razvoju ekološke poljoprivrede povezane su s razvojnim projektima koji se financiraju iz europskih sredstava.

Dopisni autor:
Jadranka Deže, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, jdeze@pfos.hr