Nakon  povrata  s tržišta,  kruh se deklarira  kao stari i kao takav se nekad prodavao po određenoj  cijeni (1kn = 0,013 €)  te koristio kao hrana za životinje. Danas, međutim, to nije dopušteno, već je na neki način potrebno takav tip kruha termički obraditi. Naime, u Hrvatskoj je donesen Zakon o hrani (NN 81/2013),  u kojem nije dozvoljena zdravstveno neispravna hrana za životinje, a u koju spada i neiskorišteni stari kruh koji se vraća s tržišta. Temeljem navedenoga, cilj je ovoga rada bio bijeli, kukuruzni i crni kruh termički doraditi, i to sušenjem, peletiranjem i ekstrudiranjem, te dobiti novu komponentu u ishrani životinja. Nakon toga bilo ga je potrebno skladištiti i utvrditi postoji li utjecaj termičke obrade na zdravstveno stanje takvoga kruha. Praćenjem vremena skladištenja na vrste staroga kruha i tehnološke obrade na temperaturu uzorka, može se utvrditi da je temperatura uzorka bila pod značajnim utjecajem trajanja skladištenja. Tijekom procesa skladištenja, sadržaj vlage u uzorcima staroga kruha značajno je varirao. Sadržaj proteina značajno se razlikovao između vrsta staroga kruha, kao i načina obrade. Mikrobiološkom analizom dorađenih uzoraka dokazano je da su svi uzorci zdravstveno ispravni i mogu se koristiti kao hrana za životinje.